U novom izdanju emisije In Focus: Her gošća je bila Ardita Baždarević, magistrica logopedije i uposlenica Doma zdravlja Zenica, koja je kroz otvoren i sadržajan razgovor govorila o svom profesionalnom putu, značaju logopedije, ranoj intervenciji kod djece, ali i sve većem broju mališana s govorno-jezičkim poteškoćama.
Na početku emisije Baždarević se predstavila.
“Magistar sam logopedije. Trenutno radim u Domu zdravlja, u Centru za mentalnu rehabilitaciju, pri odjelu za djecu i adolescente od šest do 18 godina.”
Govoreći o svom obrazovnom i profesionalnom putu, istakla je da je dolazak u Zenicu bio splet životnih okolnosti.
“Sasvim slučajno. Rodom sam iz Sjenice. Tamo sam završila osnovno i srednje obrazovanje. U Tuzli sam završila fakultet, a zatim i studij magisterija. Nakon toga sam radila u Sarajevu, u školama za djecu s posebnim potrebama i u Domu zdravlja, gdje sam obavila pripravnički staž. Nakon toga moje radno iskustvo se nastavlja upravo ovdje u Domu zdravlja. Prvo sam radila pri odjelu za pedijatriju, u Centru za rani rast i razvoj, a zatim na odjelu u kojem trenutno radim.”
Na pitanje zbog čega se odlučila upravo za logopediju, Baždarević je naglasila da je odluka došla spontano.
“Mislim da je to bila sudbina. Prije sam načula o logopediji i svidjelo mi se da mogu pomoći djeci i odraslima koji imaju problem s govorom. Ta struka ranije nije bila dovoljno izražena i upravo je to bio jedan od razloga zbog kojeg sam upisala taj studij.”
Dodala je da u djetinjstvu nije imala direktan kontakt s tom strukom.
“To se sasvim slučajno desilo. Od kolegice sam čula da bi to mogla upisati, zatim sam istražila šta ta grana predstavlja i koji je njen značaj. To je bila prekretnica da se tim putem profesionalno bavim.”
Objašnjavajući šta logopedija zapravo znači, Baždarević je istakla da je riječ o mnogo široj oblasti nego što se često misli.
“Logopedija je unazad nekoliko godina bila prilično nepoznata i mogu reći da je to mlada grana. Logoped je stručnjak koji radi s djecom, ali i s odraslim osobama. Često se sve veže samo za izgovor glasova, ali to je mnogo širi pojam. Logopedija obuhvata poteškoće s govorom, jezikom, komunikacijom, razvojem socijalnih interakcija kod djece, ali i rad s odraslima nakon moždanih udara, kao i s djecom koja imaju poteškoće u čitanju. To je grana koja obuhvata i djecu i odrasle.”
Porast broja djece
Govoreći o ranom uzrastu, Baždarević je naglasila da se prvi problemi mogu uočiti vrlo rano.
“Prvi problemi se mogu uočiti odmah. Iako roditelji u prvoj godini rijetko primijete poteškoće, već tada se mogu uočiti određeni znakovi. Na primjer, da se dijete ne odaziva na svoje ime, da ne reaguje na zvukove, buku ili majčin glas. To su glavni alarmi koje roditelji trebaju uočiti i što prije se obratiti stručnjaku – logopedu, defektologu ili pedijatru.”
Istakla je i važnu saradnju s pedijatrima.
“U posljednjih godinu dana bilježi se veliki porast broja djece koju pedijatri šalju nama, naročito u uzrastu od nula do šest godina, gdje se uočavaju govorne poteškoće.”
Kao jedan od glavnih uzroka navela je savremeni način života.
“Uzroci mogu biti različiti, ali problem današnjice je ekranizam. Roditelji često ne posvećuju dovoljno pažnje djeci i smatraju da će se govor razviti sam od sebe.”
Naglasila je koliko je važno reagovati na vrijeme.
“Jako je važno da se roditelji obrate nama na vrijeme. Ranom intervencijom možemo mnogo toga postići. Ukoliko roditelji primijete bilo šta neuobičajeno, potrebno je da nam se jave.”
Govoreći o odnosu roditelja prema terapiji, Baždarević je istakla pozitivne promjene.
“Mogu slobodno pohvaliti današnje roditelje. Sve češće dolaze informisani i sami primijete da njihovo dijete odstupa od vršnjaka. To pokazuje da se svijest polako budi.”
Objasnila je i kako izgleda sam proces rada.
“Nakon što se roditelj obrati, termin se zakazuje telefonski. Uzimamo podatke o razvoju djeteta – kada je prohodalo, kada je izgovorilo prvu riječ. Sve zavisi od tipa poremećaja i dobi djeteta. U rad s djetetom uključen je veći broj stručnjaka i kao tim zajedno radimo na njegovom napretku.”
O trajanju terapije kaže: “Unaprijed se ne može reći koliko će tretman trajati, jer je to individualno kod svakog djeteta. Zainteresovanost roditelja je ključna. Mi smo instruktori, a roditelji su treneri koji s djecom rade kod kuće.”
Dodaje da, nažalost, nisu svi jednako istrajni.
“Imamo roditelje koji se pojave i onda nestanu, ali imamo i one koji su uporni i zaista žele da njihovo dijete savlada poteškoće. Boravak kod nas od pola sata nije dovoljan ako se ne radi kod kuće.”
Govoreći o Zenici, Baždarević je istakla: “Od 2019. godine sam u Zenici. Početak je bio težak, ali sam se navikla i danas mogu reći da mi se ovdje sviđa.”
Na kraju je uputila jasnu poruku roditeljima.
“Apelujem na roditelje da provode više vremena sa svojom djecom, da stvaraju stimulativno okruženje koje potiče govor i socijalnu interakciju. Ako primijete bilo kakvu promjenu, važno je da se na vrijeme jave stručnjacima.”
Inače, u prethodnoj emisiji In Focus: Her gošća je bila Edina Kos-Burić, čime je nastavljen kontinuitet predstavljanja žena koje svojim radom i iskustvom mijenjaju zajednicu.
Ova emisija je kreirana uz finansijsku podršku Evropske unije u okviru programa Reporting Diversity Network. Za njen sadržaj isključivo je odgovorno udruženje MediaS i ono nužno ne odražava stavove Evropske unije niti Reporting Diversity Network.
